Bolno rame

Sindrom smrznutog ramena je bolno i dugotrajno stanje

Uzroci boli u ramenskom zglobu

Bol se može pojaviti pri podizanju ruke iznad glave ili pri pokretu prema naprijed ili iza leđa. Najčešći uzrok ove boli je uklještenje tetiva rotatorne manšete, koje uzrokuje upalu ili oštećenje tetiva. To se stanje naziva tendinitis rotatorne manšete. Može se upaliti i sluzna vrećica (burza) preko koje tetive mišića klize; to se naziva burzitis. Bol i ukočenost u ramenu također može uzrokovati sindrom smrznutog ramena ili stručno adhezivni kapsulitis.

Što je karakteristično za sindrom smrznutog ramena

Karakteristični znakovi ovog stanja su jaka bol i potpuna nemogućnost pomicanja ramena, i aktivno i pasivno. Sindrom se razvija u tri faze:

U fazi „zamrzavanja“ bol se postupno pojačava, a rame postaje sve manje pokretljivo. 6 tjedana do 9 mjeseci, u većini slučajeva bol se može ublažiti samostalno – rame treba tri do četiri puta dnevno po 10–15 minuta hladiti ledom. Led treba zamotati u krpu.
U fazi „zamrznutosti“, bol se može smanjiti, ali ukočenost zgloba ostaje, – najviše su ograničeni rotacija ruke i odvajanje od tijela. U 4- do 6-mjesečnoj fazi svakodnevne aktivnosti su znatno ograničene.
U fazi „odmrzavanja“ pokretljivost se postupno poboljšava, a povrat normalne pokretljivosti traje 6 mjeseci do 2 godine.

Stanje se postupno samo poboljšava, ali potpuni oporavak može trajati do tri godine. Najbolja preporuka je fizioterapija.

Zašto rame „zamrzne“

Kod smrznutog ramena zglobna čahura koja okružuje zglob zadeblja, postane kruta i napeta te nastaju debeli pojasevi tkiva, tzv. adhezije. Često u takvom zglobu ima manje sinovijalne tekućine, odnosno tekućine koja omogućuje lakše klizanje tetiva po zglobnim površinama.

Roman Šiler, mag. fizioterapije:
„Terapija i redovito izvođenje vježbi uvelike pomažu u ublažavanju boli i omogućuju znatno brži oporavak pokretljivosti ramenog zgloba.“

Kod koga je vjerojatnost pojave sindroma smrznutog ramena

Sindrom smrznutog ramena najčešće pogađa ljude u dobi od 40 do 60 godina. Pogađa tri posto populacije, češće se javlja kod žena, a rizik je veći i kod osoba sa šećernom bolešću i bolestima štitnjače. Može se razviti i ako je rame dulje vrijeme bilo imobilizirano, u položaju bez pokreta, zbog operacije, prijeloma ili druge ozljede. Međutim, može se pojaviti kod bilo koga.

Što može potaknuti sindrom smrznutog ramena (adhezivni kapsulitis)

Ozljeda ili ponavljajuća mikrotrauma u području ramenog obruča koja može uzrokovati upalu i kasnije adhezije;
Šećerna bolest ili bolesti štitnjače;
Nedostatak kretanja, što dovodi do ukočenih zglobova i mišića te povećava rizik od smrznutog ramena;
Ponavljajuće preopterećenje kod određenih sportova ili profesionalnih aktivnosti;
Genetska sklonost;
Autoimune bolesti koje uzrokuju upalu zglobova;
Operacije u području ramena.

Fizioterapija je kod smrznutog ramena vrlo učinkovita

Kod pojave sindroma smrznutog ramena ne odgađajte posjet fizioterapeutu, jer će vam fizioterapija pomoći brže obnoviti pokretljivost ramenog zgloba. Broj tretmana ovisi o tome koliko je rame zahvaćeno i kako reagira na fizioterapijske postupke.

Fizioterapija uključuje:

njihajne ili pendularne vježbe,
pasivne, aktivno asistirane i aktivne vježbe,
vježbe istezanja,
vježbe snage,
manualnu terapiju (trakciju i mobilizaciju zgloba),
preporuke za dobro držanje tijela, jer zbog lošeg držanja dolazi do slabije kinematike lopatice i smanjene
funkcionalnosti ruke,
elektroterapiju (interferentne struje, ultrazvuk, TECAR, laser ...),
savjetovanje za ublažavanje boli.

Rehabilitacija je kod različitih ljudi različita, stoga se razlikuju i fizioterapijski postupci te se mijenjaju tijekom liječenja, ovisno o simptomima i stupnju oštećenja.

Dokazano je da je najučinkovitiji tretman sindroma smrznutog ramena upravo fizioterapija, jer smanjuje bol i poboljšava funkcionalnost ramena. Na fizioterapiju se možete naručiti u Terme Šmarješke Toplice, Terme Dolenjske Toplice i u Talas Strunjan.