Prepoznajmo svoje potrebe uz pomoć svjesne prisutnosti i vježbi opuštanja

Kada se život počne naginjati prema svojoj drugoj polovici, mnogi se ljudi počnu okretati prema unutra, sebi. Procjenjujemo ono što smo već ostvarili i pojavljuje se pitanje: „Što mi je zaista važno?“

To razdoblje može probuditi i nemir i tjeskobu, ali je istodobno i lijepa prilika za produbljivanje kontakta sa sobom – vrijeme preispitivanja kako želimo nastaviti svoj put. U tom razdoblju mogu nas lijepo podržati svjesna prisutnost i druge psihofizičke aktivnosti koje smiruju i jačaju svjesnost.

Za učenje i jačanje unutarnje snage i vjere u sebe nikada nije prekasno. Mozak je elastičan i sposoban učiti do samoga kraja. Isto vrijedi i za naše tijelo. Životnost u nama uvijek traži pravi put.

Svjesna prisutnost donosi više smirenosti i osjećaj sigurnosti u naš život. Djeluje kao da svaki dan šijemo padobran kako bismo ga mogli otvoriti kada bude potrebno skočiti iz aviona.

Opuštanje i svjesna prisutnost – srodne vještine koje doprinose zadovoljnijem životu

Vještine djeluju slično, ali među njima postoji važna razlika.

Obje vode mirnijem i zadovoljnijem životu te manje intenzivnom doživljavanju stresa. No svjesna prisutnost je nešto više. Biti svjestan znači biti „budan“ – znati gdje sam, što radim i zašto to radim. Kroz svjesnu prisutnost jačamo prisutnost, svjesnost iskustva i kontakt sa sobom. Svoju pažnju usmjeravamo na ono što se događa u sadašnjem trenutku. Taj trenutak promatramo i prihvaćamo onakav kakav jest, znatiželjno i bez osuđivanja ili vrednovanja.

Kada prakticiramo svjesnu prisutnost, zapravo vježbamo stanje „biti“, a ne živjeti nesvjesno kao da nas vodi autopilot, niti živjeti samo s mislima na posao i postizanje važnih ciljeva. Kada prakticiramo svjesnu prisutnost, jednostavno – jesmo.

Glavna svrha tehnika opuštanja je trenutačno smanjenje napetosti i neugodnih osjećaja. Ovim tehnikama želimo postići određeni cilj, ali one ne pružaju prostor za otvoreno, znatiželjno istraživanje vlastitog iskustva kao što to čini svjesna prisutnost.

Istraživanja pokazuju da svjesna prisutnost omogućuje trajnije i dublje zadovoljstvo te dugotrajnije koristi za mentalno i tjelesno zdravlje. Zbog toga prirodno postajemo zahvalniji, nježniji i suosjećajniji – prema drugima i prema sebi. Lakše se nosimo sa životnim izazovima jer smo u sebi smireniji i više se oslanjamo na sebe. Svjesna prisutnost djeluje kao da svaki dan šijemo padobran kako bismo ga mogli otvoriti kada bude potrebno skočiti iz aviona.

Kada odabrati vježbe opuštanja, a kada svjesnu prisutnost

Svjesnu prisutnost potrebno je redovito prakticirati; tu vještinu treba strpljivo unositi u svakodnevni život – i kada se suočimo s izazovima, lakše ćemo ih prihvatiti i savladati.

Vježbe opuštanja biramo kada doživljavamo snažne emocije ili tjelesnu napetost za koju osjećamo da joj u tom trenutku ne možemo parirati – kada prelazi granice naše tolerancije i želimo se smiriti.

Važno je istraživati i otkrivati što je u određenom trenutku najbolje za nas te obje vještine prakticirati s suosjećanjem i blagošću prema sebi.

Meditacija za razvijanje svjesne prisutnosti – tri koraka disanja

Ovo je jednostavna vježba koju možete izvoditi bilo kada tijekom dana. Pomaže izaći iz „autopilota“ i povezati se sa sadašnjim trenutkom. Vježba se izvodi u tri koraka, a svaki traje barem jednu minutu.

1. korak: Svjesnost sadašnjeg trenutka

Pozovite sebe u sadašnji trenutak. Najprije se uspravite u dostojanstven položaj i zatvorite oči. Zatim nježno usmjerite pažnju na trenutno iskustvo. Možete se zapitati: „Što donosim u ovaj trenutak?“ Pokušajte promatrati – koje su emocije prisutne, koji osjećaji, potrebe i misli dolaze u prvi plan. Postanite svjesni onoga što doživljavate. Čak i ako je neugodno, pokušajte promatrati radoznalo, otvoreno, bez osuđivanja i s prihvaćanjem.

2. korak: Usmjerite pažnju na disanje

Nježno preusmjerite pažnju na disanje. Samo promatrajte – udah, izdah – bez mijenjanja ritma. Disanje vam može služiti kao sidro… kada pažnja odluta, nemojte se uznemiriti, nego primijetite kamo je otišla i nježno je vratite na disanje.

3. korak: Širenje pažnje na tijelo

Proširite polje svjesnosti s disanja na osjećaj cijelog tijela, kao da cijelo tijelo diše. Postanite svjesni i prostora oko sebe i svega što je prisutno u ovom trenutku. Osjetite tijelo od stopala do glave i pratite disanje – udah u cijelo tijelo, izdah iz cijelog tijela.

Na kraju meditacije možete se ponovno zapitati: „Kako želim nastaviti ovaj dan?“

Vježba disanja za veću varijabilnost srčanog ritma

Nakon minuta svjesnosti možete si uzeti još 10 minuta za vježbu disanja koja dokazano povećava varijabilnost srčanog ritma. Veća varijabilnost ukazuje na zdrav i fleksibilan autonomni živčani sustav te bolju sposobnost aktivacije parasimpatičkog živčanog sustava, odgovornog za odmor, regeneraciju i smirenost.

Kako izvoditi ovu vježbu

Napravite 6 udaha u minuti – udah neka traje 4 sekunde, a izdah 6 sekundi. Dišite dijafragmom. Tako dišite 10 minuta.

Ako imate neku kardiovaskularnu ili respiratornu bolest, budite oprezni s ovom vježbom jer ovakav način disanja mijenja procese u tijelu. Promatrajte je li vam vježba ugodna. Trajanje možete prilagoditi prema potrebi.